avna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA organizirala je u suradnji s partnerima LAG-om Mura – Drava, LAG-om Međimurski doli i bregi te Gospodarskom školom Čakovec sedmu po redu poljoprivrednu konferenciju Upravljanje znanjem u poljoprivredi. Konferencija održana u Poduzetničkom centru Prelog okupila je sedamdesetak stručnjaka i predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Teme ovogodišnje konferencije su bile mogućnosti sufinanciranja projekata te prilagodba poljoprivrednih proizvođača na poremećaje u sektoru.

Dobrodošlicu sudionicima u ime organizatora poželjela je ravnateljica Javne ustanove REDEA Sandra Polanec Marinović, naglasivši da REDEA tijekom 2024. godine obilježava 20 godina djelovanja tijekom kojih je ostavila trag u svim domenama – od obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi do gospodarstva, turizma te poljoprivrede. „Drago nam je da smo tijekom sedam godina konferencije okupili više od 50 eminentnih stručnjaka i preko 400 međimurskih poljoprivrednika i predstavnika sektora. Gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek također je pozdravio skup i naglasio značaj unapređenja poljoprivrede za ovaj kraj kako bi se ubrzao put prema kvalitetnim rješenjima.  Župan Međimurske županije Matija Posavec je otvorio konferenciju. „Ako nema hrane, nema budućnosti, jedna je od poruka istaknutih na ovoj konferenciji, što znači da bez hrane nema ni kvalitetnog društva i u toj rečenici je sadržana poanta i cilj naših nastojanja za poboljšanje uvjeta rada i poslovanja poljoprivrednika. Poljoprivredni proizvođači danas moraju prelaziti brojne prepreke, a zajednica im mora biti podrška. Samo sinergijom svih naših snaga možemo polučiti dobre rezultate“, istaknuo je župan, dodavši da Međimurska županija može hraniti dobar dio Hrvatske te da je poznato da veći dio našeg tržišta opskrbljujemo najkvalitetnijim krumpirom, jabukama, medom i mesnim proizvodima. Župan je također naglasio da se poljoprivredna proizvodnja Međimurja, ali i cijele Hrvatske mora povezati s brojkom s od 110 milijuna noćenja, koliko naša zemlja ostvaruje.

U sklopu konferencije održano je niz predavanja i dvije panel rasprave. Govornici su detaljno predstavili trenutne i buduće natječaje u poljoprivrednom sektoru te raspoložive mjere i pomoći na lokalnoj, županijskoj i nacionalnoj razini. Posebno su se pozorno pratila predavanja lokalnih akcijskih grupa Međimurski doli i bregi i Mura-Drava te predavanje Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, jer uskoro se otvaraju javni pozivi za poljoprivredne proizvođače i prerađivače. Održana su stručna predavanja o kontroli plodnosti tla te o načinu uključivanja mladih u poljoprivredni sektor kroz korištenje modernih tehnologija.

Na prvoj panel raspravi  o zaraznim bolestima u stočarstvu te kako se nositi s njihovim posljedicama, govorili su Davor Pašalić iz HAPIH-a, Vladimir Savić iz Hrvatskog veterinarskog instituta, Ljubo Barbić iz Veterinarskog fakulteta, Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore i Sonja Fažon iz Udruge uzgajivača svinja. Afrička svinjska kuga nije bila zabilježena na području Međimurske županije, ali su uzgajivači osjetili posljedice. Hrvatska je imala gubitke preko 30.000 jedinki, čemu je pridonijela neinformiranost uzgajivača, nedovoljno jasna biosigurnosna pravila za uzgajivače i nedovoljnu prisutnost stručnih službi na terenu. U budućnosti možemo očekivati pojačane sigurnosne mjere, a svi u sustavu moramo raditi na jačanju koordinacije među potpornim tijelima i na osvješćivanju javnosti te davanju stručnih informacija. Ptičja gripa je vrlo patogena bolest koja se najčešće prenosi putem divljih ptica, a ostaje lokalno kod domaće peradi. Jednom kad ptičja influenca izbije, zatvara se krug od 3 km, a unutar 10 km na snazi su posebne biosigurnosne mjere. Naučili smo iz iskustva da farme više ne smijemo planirati uz velike vodene površine na kojima se zadržavaju divlje ptice. Završne poruke panela su da se administracija mora smanjiti, ubrzati i ići u korak sa stanjem na terenu kako bi proizvođačima olakšali rad. Panel rasprave je moderirala Leticija Hrenković, novinarka Agokluba.

Druga panel rasprava bila je fokusirana na bolest vinove loze – zlatnu žuticu koja se proširila u gotovo svim hrvatskim vinogradima. Sudionici rasprave bili su prof. dr. Darko Preiner Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova, Robert Horvat iz Udruge Hortus Croatia i Suzana Operman iz Vinske udruge Bregovita Hrvatska. Bolest zlatne žutice se teško iskorijeni zbog velikog dijela zapuštenih vinograda, neprovođenja propisanih mjera prevencije te velikog broja hobista koji se ne bave profesionalno uzgojem grožđa i vinogradarstvom. Na velikom dijelu sjeverozapadne Hrvatske postoji zaraza, a postoje područja na kojima je samo 40% vinograda registrirano. Lijeka za bolest nema, možemo raditi na preventivi i što bržoj reakciji nakon izbijanja bolesti. Vinogradari imaju problem sa procedurama prilikom definiranja postotka zaraženosti, ukidanjem učinkovitih insekticida, nedefiniranim pravilima potpora za krčenje vinograda te nedovoljnoj svjesnosti institucija o opasnosti i mogućim posljedicama takvih bolesti. Općine pokušavaju krčiti površine u javnom vlasništvu te animirati čišćenja na privatnim parcelama, no i dalje se bore s dugotrajnim procedurama za čišćenje državnih parcela, nemogućnosti kontaktiranja svih vlasnika (nasljednika) privatnih parcela te nedovoljne ovlasti za brže rješavanje problema. Zaključne poruke sudionika panel rasprava su potreba za pojednostavljenjem i bržim procedurama, bolja kontrola hobista i malih proizvođača, kontrola rasadnika, politička volja za pragmatičnijim i fleksibilnijem rješavanju problema te jača podrška inspektorata u kontroli uvoznih vina.

Na kraju konferencije su sudionici saznali da kroz projekte koji se provode mogu dobiti besplatnu pomoć stručnjaka. Dr. Sc. Mirela Alpeza iz CEPOR-a nudi savjetodavnu pomoć prilikom prijenosa poslovanja OPG-a nakon odlaska vlasnika u mirovinu te je najavila održavanje radionice u Čakovcu krajem ožujka. Mirta Anjoš iz Inovacijskog centra Nikola Tesla u Zagrebu  predstavila je Europski digitalni inovacijski centar EDIH CROBOHUB++ i mogućnosti besplatnog savjetovanja u procesu digitalne transformacije poduzetnika u poljoprivredi.